Klinika za pedijatriju KBC Rijeka, predstojnik klinike prim. dr. sc. Sandro Dessardo, dr. med.
“Sama bolest, ali i proces liječenja u djeteta su često izvor patnje, stresa i nelagode. Bar jedan dio tog stresa može se izbjeći specifičnim pristupom bolesnom djetetu, poglavito kada su u pitanju djeca koja su, u okviru liječenja, podvrgnuta težim i zahtjevnijim terapijskim zahvatima, duljim hospitalizacijama i složenim emocionalnim izazovima. Smijeh, komunikacija, umjetnost, glazba i empatija od iznimne su važnosti u procesu liječenja, ne samo zbog neposrednog pozitivnog učinka već i zbog sveukupno boljeg ishoda liječenja. Naši suradnici i prijatelji i, zašto ne, „kolege“ klaunovidoktori svojim prisustvom i svojim aktivnostima značajno doprinose stvaranju ugodne i prijateljske atmosfere, aktivnoj promjeni okružja u kojem bolesno dijete živi svoju bolest čineći na taj način istu manje „strašnom“, a liječenje manje neugodnim i bolnim. Želim, u ime svih naših malih bolesnika, ali i u ime djelatanika Klinike i svoje osobno ime, još jednom zahvaliti CRVENIM NOSOVIMA na pozitivi koju svaki dan unose u bolnicu. I, ne zaboravimo, smijeh liječi. ”
Zavod za dječju onkologiju i hematologiju „Dr. Mladen Ćepulić“ Klinike za dječje bolesti Zagreb
„Posjete klaunovadoktora na Zavodu za onkologiju i hematologiju predstavljaju dio psihorehabilitacijske pomoći djetetu i obitelji oboljelih od malignih tumora. I nadalje podupiremo ovaj projekt posjeta klaunovadoktora i upotpunosti te se veselimo daljnjim susretima.“
Klinika za pedijatriju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Boris Filipović-Grčić, predstojnik klinike
„U Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb godišnje se hospitalizira oko 5.700 pacijenata. Klinika je najveća pedijatrijska ustanova u Hrvatskoj u kojoj se mogu liječiti najbolesnija djeca. Stoga je Klinici od velike važnosti rad CRVENIH NOSOVA klaunovadoktora koji svojim posjetama uveseljavaju pacijente i njihove obitelji. Smijeh liječi, a upravo je ovim projektom omogućeno da smijeha bude još više. Dolazak klaunova u bolnicu bilo je novo iskustvo za sve nas, veliko osvježenje za djecu, naše pacijente i njihove roditelje. To su iskustva iz svijeta, igra i smijeh kao dio liječenja, koja do dolaska CRVENIH NOSOVA nismo viđali u Hrvatskoj. S veseljem smo dočekali primjenu i kod nas. CRVENI NOSOVI uvukli su se pod kožu našim pacijentima, njihovim roditeljima, ali i bolničkom osoblju. To je zaista spasonosno za djecu. Naravno, to nije jedino sredstvo liječenja, ali je bitno jer nemamo posla s odraslim ljudima kojima možemo jasno objasniti postupke liječenja. Tim jezikom ne možete komunicirati s djecom. Djeci objašnjavate jezikom koji oni mogu razumjeti, jezikom prilagođenim uzrastu, strahovima i odvojenosti od obitelji.“
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, prof. Martina Šendula-Pavelić, Katedra za društvene i humanističke znanosti:
“Važnost dobre komedije već je i medicinski utvrđena jer ne samo što relaksira nego i smanjuje potrebu za analgeticima. Isto tako istraživanja koja su pokazala vezu neurološkog, endokrinog i imunološkog sustava pokazala su, među ostalim, kako percepcija bolesti i negativna razmišljanja o vlastitoj bolesti imaju utjecaj na ishod liječenja, trajanje i ozbiljnost bolesti.“
Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvoje Kniewald, pedijatar kardiolog
„Rad u pedijatrijskoj kardiologiji s djecom s teškim srčanim bolestima je uistinu težak i nerijetko vrlo stresan za male bolesnike i cijelo medicinsko osoblje. Rijetki su bili trenutci kada smo se istinski mogli razveseliti i nasmijati, sve dok se nisu pojavili „čudni stričeki i tete, s još čudnijim cipelama i jako jako crvenim nosovima“, koju su odjednom učinili utorke danom koji svi iščekujemo i kojem se svi zajedno radujemo. Utorak je odjednom u svima nama postao dan kada znamo da ćemo svi dobiti svoju terapijsku dozu radosti…“
Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade, prim. Zoran Juretić, voditelj bolničkog odjela i Vesna Horvat, radni terapeut:
„Formiranje identiteta djece i adolescenata povezano je i s identifikacijom s osobama sa kojima se stvaraju osjećajne veze, ali i s likovima iz svijeta kulture. Kroz rad s klaunovima mladi mogu proraditi spektar osjećaja, nedoumica, pitanja i vlastitih frustracija, kroz veseli ugođaj koji klaunovi stvaraju, dok je u isto vrijeme zanesenost bogatim sadržajima aktivnosti prilika za učenje kroz igru, te za moralno oblikovanje ličnosti. Nalazimo da dosadašnja naša suradnja s klaunovima pozitivno pridonosi dobrobiti mladih pacijenata u našoj bolnici.“
